Akademija Likovnih Umjetnosti
Adresa
Ilica 85
Autori
Herman Bollé, Victor Gross, Ćiril Metod Iveković, Ivo Geršić
Stručno vodstvo
Ariana Novina, voditeljica arhiva ALU
Fotografije
Sara Galić
Zgrada Akademije likovnih umjetnosti građena je u različitim etapama od 1895. do 1957. godine. Riječ je o četiri međusobno povezana objekta, od koji je prvi podignut 1895. prema projektu Hermana Bolléa za umjetničke atelijere. Zgrada je smještena u središtu parcele gradskog bloka i ima oblik pravokutnika čija je sjeverna strana gotovo u potpunosti ispunjena velikim ostakljenim površinama koji su sezali u krovnu zonu. Rešetkasti prozori velikih dimenzija glavni su akcent oplošja zgrade i služe njenoj primarnoj svrsi atelijerskog prostora i u načelu se postavljaju sa sjeverne strane kako bi osvjetljenje prilikom umjetničkog rada bilo ravnomjerno i ne prejako. Sveukupno šest prvih atelijera dodijeljeno je Robertu Frangešu, Vlahi Bukovcu, Mati Celestinu Medoviću, Ivanu Tišovu, Beli Čikošu i Otonu Ivekoviću. S osnutkom Više škole za umjetnost i umjetni obrt 1907. postojala je potreba za proširenjem, pa zgrada dobiva dogradnju s istočne strane na koju se naslanja i krilo prema južnoj strani parcele. Dogradnja je povjerena graditelju Victoru Grossu koji se u potpunosti nastavlja na prethodni Bolléov projekt. Bolléova i Grossova zgrada dobiva treće proširenje neposredno nakon Prvoga svjetskog rada kada se škola reformira i dobiva naziv akademije. Prigradnja istočnog aneksa započinje 1921., a projektira ga arhitekt Ćiril Metod Iveković kao dvokatnicu s mansardom. Proširenje odjela Akademije u drugoj polovini 20. stoljeća potiče izgradnju još jednog povezanog objekta, trokatnog krila s jugoistočne strane s funkcionalno projektiranim prostorijama prema potrebama suvremeno koncipirane nastave praktičnih i teorijskih predmeta. Projekt te gradnje izradio je Ivo Geršić, arhitekt specijaliziran za izgradnju školskih i zdravstvenih ustanova. Konstrukcijska i cjelovita obnova kompleksa zgrada koje čine današnju ALU obavljena je nakon oštećenja u potresima 2020., a novoobnovljena zgrada otvorena je u lipnju 2025. ALU je upisana u Registar nepokretnih kulturnih dobara grada Zagreba kao zaštićeno kulturno dobro.